Utjecaj društvenih medija na mlade

Društvo i mladiU Australiji djeca mlađa od 13 godina ne smiju koristiti društvene mreže. Posljednjih mjeseci postoji ozbiljna inicijativa da se dobna granica za zabranu podigne na 16 godina.

Neka istraživanja pokazuju da društveni mediji mogu biti korisni mladima jer će ih npr. povezati s vršnjacima istomišljenicima. No, postoje i dokazi kako su prekomjerno vrijeme provedeno ispred ekrana i korištenje društvenih medija povezani s lošim mentalnim zdravljem djece i mladih, poput depresije i anksioznosti.

Prekomjerna uporaba ili zlouporaba društvenih medija mogu oštetiti mnoga područja psihološke dobrobiti, jedno od njih jest razvoj identiteta. U adolescenciji odlučujete tko ste, što želite postati, koje temeljne vrijednosti zastupate i što želite od života dok napredujete prema odrasloj dobi.

Mogu li društveni mediji ometati ovaj proces?

Između 11. i 15. godine ljudski mozak postaje sve osjetljiviji na pozornost i povratne informacije od vršnjaka. Dijelovi mozga odgovorni za razvoj perspektive, prosudbi, kritičkog mišljenja i samokontrole neće u potpunosti sazrijeti sve do ranih do srednjih 20-ih godina.

Adolescenti se oduvijek uspoređuju s drugima. Traže potvrdu od vršnjaka dok istražuju svoje vrijednosti, razvijaju svoju osobnost i žele se izraziti. No, društveni mediji nude platformu za adolescente – osobito one s visokim stupnjem straha od propuštanja (FOMO-a) – da budu opsjednuti time kako se uspoređuju s mnogo drugih ljudi, uključujući “influencere”.

Mladoj osobi može biti teško razviti jasan osjećaj sebe kada se neprestano uspoređuje s drugima te ih slijedi.

Pomodni efekt 

Slično tome, mladi ljudi često puta razvijaju svoje mišljenje na temelju onoga što vide na društvenim mrežama. Tendencija pojedinca da se prilagodi mišljenju drugih ljudi ponekad se naziva “pomodni efekt”.

Dok je većina sadržaja društvenih medija bezopasna, društveni mediji – kao i stvarni svijet – postaju sve više politizirani i polarizirani, s malo tolerancije za suprotne ideje. Neki se adolescenti mogu uhvatiti za ideologije koje im se unose putem marketinških algoritama. A znamo da se mladi ljudi mogu radikalizirati putem društvenih medija.

U virtualnom svijetu koji živi 24 sata dnevno, manje je prigoda za današnjeg adolescenta da kritički razmišlja o onome što vidi na internetu, samostalno promišlja, istražuje i mijenja svoje mišljenje. Malo je mjesta za pogreške, testiranje granica, istraživanje ideja i analizu informacija kako bi izgradili vlastiti identitet.